Finansiranje jednog od najvećih projekata za izgradnju vetroelektrane na kopnenom delu Evrope dogovoreno je juče od strane akcionara i zajmodavaca na projektu, na ceremoniji u Beogradu. Vetroelektrana Čibuk 1 snage 158 megavati (MW), čiji je rok za završetak prva polovina 2019. godine, predstavljaće najveću komercijalnu vetroelektranu povezanu sa mrežom napajanja u Srbiji i zapadnom delu Balkana.

Učestvujući na 25. Međunarodnom sajmu Eko-Svet, novosadska Gradska uprava za zaštitu životne sredine predstavila je svoj rad, aktivnosti, izdate publikacije i okupila decu školskog uzrasta u edukativnim radionicama.

O tome koliko je upravljanje različitim vrstama otpada u Srbiji sistemski rešeno, a koliko primena postojeće regulative u praksi zavisi od administrativnih kapaciteta lokalnih samouprava, i sličnim temama, bilo je reči na konferenciji „Zelena ekonomija i sistemsko upravljanje otpadom u Srbiji“, održanoj u Beogradu.

Spomenik prirode Kamenički park je najstariji i najveći park u Novom Sadu. Prostire se na površini od 33 hektara i leži na severnoj padini Fruške Gore, uz desnu obalu Dunava.
Park je podignut u 19. veku i stilski je mešavina dominantnog pejzažnog stila sa masivima visokih lišćara  i velikim  travnjacima.

Širom sveta, nizom manifestacija obeležen je Svetski dan zaštite ozonskog omotača, 16. septembar. Montrealski protokol koji je potpisan 1987. godine obavezuje sve zemlje potpisnice da smanje upotrebu sredstava koja oštećuju ozonski omotač. Od tada je smanjena upotreba hemijskih jedinjenja koja oštećuju ozonski omotač, poput freona  i u značajnoj meri je zaustavljeno njegovo oštećenje.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, koji boravi u zvaničnoj poseti Atini, razgovarao je danas sa članovima nove Vlade Grčke – Sokratisom Famelosom, ministrom koji je zadužen za ekologiju i životnu sredinu, i Janisom Cironisom ministrom zaduženim za podsticaje u poljoprivredi.

U održanju ekosistema pčele  imaju jednu od najvažnijih uloga, jer osim što proizvode med, one  oprašuju biljke. Bez oprašivanja biljaka ne bi bilo ni plodova, pa tako ni hrane za ljude i životinje. Na Zemlji se samo oko 10% biljaka oprašuje vetrom, dok 90% oprašuju insekti. Upravo zbog toga, gubitak i nestanak pčela predstavlja izuzetno važnan problem.

Na Bio salašu Idei, koji se nalazi se u ataru opštine Temerin, održan je Dan otvorene farme koji je organizovala Zelena mreža Vojvodine.
Porodica Idei započela je organsku proizvodnju povrća i voća 2015. godine,  a na svom salašu gaji više od 200 vrsta organskog povrća, voća, orašastih plodova, začinskog i lekovitog bilja.


Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN) saopštila je da smo već 2. avgusta potrošili sve obnovljive prirodne resurse za 2017. godinu i ušli u ekološki dug.  To znači da čovečanstvo trenutno koristi resurse 1,7 puta brže nego što ekosistemi mogu da se regenerišu, navodi se u saopštenju.

Udruženje “Avanturistička mreža” iz Niša pokrenulo je Prvi Avanturistički festival u kanjonu reke Jerme - specijalnom rezervatu prirode. Tokom 5 dana, od 16-20.avgusta, svi zaljubljenici u prirodu moći će da se oprobaju u raznim aktivnostima kao što su penjanje, planinarenje, planinsko trčanje i biciklizam, u jednom od najlepših kanjona u Srbiji.


ENERGETSKA EFIKASNOST

  • Energetska efikasnost kao strategija za budućnost
  • Stop krađi električne energije
  • Pametne zgrade
  • Priroda u službi zdravlja - SB “Termal” u Vrdniku
  • Štedljive sijalice
  • Edukacija elektromontera u NORCEV-u
Energetska efikasnost podrazumeva niz mera koje se preduzimaju u cilju smanjenja potrošnje energije, a koje pri tome ne narušavaju uslove života i rada.
Rezultat povećane efikasnosti prilikom upotrebe energije su značajne uštede u finansijskom smislu, ali i kvalitetnija životna i radna sredina.
Istim principima vodi se i Privredno društvo “Elektrovojvodina”.

Opširnije
Krаđa električne energije predstavlja vаžаn tehnički, ekonomski, prаvni problem i direktno ugrožаvа isporuku ovog vida energije. Samim tim, borbа protiv krаđe električne energije jeste zаdаtаk od opšteg društvenog znаčаjа. Ova negativna pojava koja je u usponu, prisutna je i u razvijenim zemljama gde se prosek gubitaka do 7% smatra ekonomski održivim. Kod nas, situacija je ozbiljnija.

Opširnije

Prihvatanje činjenice da smo ovu planetu dobili samo na korišćenje od naših predaka, a pozajmljujemo je od naših potomaka, svrstava nas u grupu onih koji teže da budu deo rešenja, a ne deo problema. Energetska kriza, odnosno potreba za štednjom energije, rezultirala je izuzetno značajnim napretkom tehničkih rešenja.

Opširnije
Čovek je deo prirode i  neraskidivo je povezan sa njom. Za zdravlje svakog čoveka i i njegovu psihičku i fizičku ravnotežu neophodan je što duži boravak u prirodi, ali i korišćenje njenih resursa. Banjska lečilišta predstavljaju mesta gde se uz pomoć prirode pomaže isceljenje svakog bolesnog organizma a turistima pruža mogućnost opuštanja i razonode u prijatnom i zdravom okruženju.


Opširnije
Sve uređene države sveta već su različitim merama regulisale upotrebu štedljivih sijalica, tako da su one obavezne u svim javnim zgradama. Za njihovu kupovinu daju se značajne poreske olakšice, dok postoje države poput Australije koje su potpuno zabranile prodaju klasičnih sijalica.
Opširnije
Ubrzani razvoj novih tehnologija danas nalaže neophodnost stalne edukacije i pravovremene informisanosti zaposlenih u svakoj odgovornoj kompaniji.

Mogućnost permanentnog obrazovanja omogućava se formiranjem obrazovnih centara a jedan od takvih je Nastavno obrazovno rekreativni centar Elektrovojvodine - skraćeno NORCEV.

Opširnije